Vodostaji reka u Srbiji su na jako niskom nivou, blizu biološkog minimuma i takva situacija će potrajati do septembra, izjavio je danas hidrolog Dejan Vladiković.
On je u izjavi za Tanjug objasnio da su 140 mernih stanica u Srbiji domeni podeljeni na pet nivoa – niski, srednje niski, srednji, srednje visoki i visoki, i da niski i srednje niski nivoi dominiraju na rekama, prenela je Pravda.
"U ovom trenutku, najniži vodostaji su na Velikoj Moravi, Južnoj i Zapadnoj Moravi, na celom slivu reke Save. Što se tiče Dunava, tu je za nijansu povoljnija situacija jer smo imali manji porast tako da je tu srednje niski nivo, kao i na Tisi", navodi Vladiković i dodaje da to znači da vodostaji u rangu najnižih nivoa vodostaja koji su na našim rekama zabeleženi.
Vladiković kaže da je jako mala verovatnoća da vodostaji budu još niži, jer sada su na nekoj granici na kojoj se izdaju hidrološka upozorenja i alarmi.
"To znači da je to na granici tečenja i da se količina kiseonika u rekama lagano smanjuje što ima uticaja i na živi svet na rekama", naveo je on.
Na osnovu prognoza, kaže Vladiković, takva situacija će se nastaviti do kraja avgusta jer ćemo imati deficit padavina.
Uvidom u podatke izveštajnih stanica, vidi se da je Velika Morava kod Ljubičevskog mosta vrlo blizu najnižem vodostaju koji je izmeren na ovom mestu. U subotu je kota bila -357 centimetara, a prema prognozama do utorka, vodostaj će nastaviti da opada do kote -365 cm.
Nizak vodostaj primetan je i na Mlavi, koja je kod Velikog Sela na koti +17 cm, što je na granici apsolutnog minimuma. Reka za sada stagnira.
Ovako niski vodostaji nisu samo opasnost za živi svet u rekama, već direktno utiču i na nivo podzemnih voda koje su od vitalnog značaja za vodosnabdevanje.