Moglo bi da se kaže: „ne zna se ko pije, a ko plaća“. Toliko je haotična situacija kad se sagleda čitava vodovodna mreža u Požarevcu i sve što se godinama radilo na njoj.
U Vodovodu kažu da je nekoliko razloga zbog čega cevi pucaju na sve strane. To su starost mreže, neadekvatni materijali koji su korišćeni ranije, zatim priključci korisnika koji nisu menjani iako se izvodila nova mreža, stara mreža koja ne bi trebalo da je i dalje u funkciji, stihijsko priključivanje novih korisnika na individualne priključke, pa čak i nivelacija samih cevi koje su na nekim mestima svega nekoliko destina centimetara ispod zemlje.
Poslednje 2-3 godine mi smo uporno apelovali da se voda racionalno koristi jer je sistem prenapregnut, kaže Aleksandar Dimitrijević , direktor Vodovoda i kanalizacije u Požarevcu.
„Prošle godine je potrošnja iznosila dnevno u proseku oko 23 miliona litara (265 l/s), a ove godine je taj prosek skočio na 26 miliona litara (300 l/s). Sistem nije mogao da izdrži toliko povećanje i dolazilo je do pucanja na cevovodu“.
Dimitrijević kaže da su havarije tipske. Najviše se dešavaju na kućnim priključcima (cevi koje povezuju korisnike sa distributivnom mrežom).
„Kritične godine kada su rađeni priključci su od 1991-1993, zatim 1986.godine kada su bili samodoprinosi za izgradnju mreže i jedan period posle 2000.godine kada je dozvoljeno samim korisnicima da se izvode priključke na mrežu. Ovde je problem starost i kvalitet materijala koji se koristio“.
Stari azbest i dalje radi paralelno sa novim cevima
U Požarevcu je takođe ranijih godina mnogo novca uloženo u zamenu mreže, ali pritom nisu izvedeni novi priključci korisnika na mrežu.
„Imate primere da je izvedena nova mreža, ali da su priključci ostali isti i da su povezani na staru mrežu. To je slučaj i sa azbestnom cevima koje paralelno funkcionišu sa cevovodom novijeg datuma. Azbest je menjan masovno, ali je ostalo 6-7 ulica gde je ostao u funkciji i pored izvedenog novog cevovoda“, navodi direktor Vodovoda.
Jedan od novijih slučajeva je Dalmatinska ulica gde su korisnici i dalje priključeni na staru mrežu koja paralelno funkcioniše. Drugi primer za azbestni cevovod je Čikoš gde je izvedena nova mreža, a stara je ostala u funkciji. Štaviše, svi lokali na platou, osim bivše kafane Čikoš (sada MZ Ćeba) su ostali priključeni na staru mrežu. Nekadašnja kafana je priključak izgleda dobila slučajno jer je tokom ranijih radova oštećena veza sa starim cevovodom.
Pored azbesta, pucanja su i na pocinkovanom cevovodu, karakterističnom za period od pre 60 godina. Tu je, pre svega, problem u starosti materijala. Ali, ima još neobičnih primera.
Prilikom nedavne intervencije u Vardarskoj ulici, radnici Vodovoda izvukli su cev dugačku 3,5 metra koja na sebi ima čak 6 zakrpa.
„Postoje dva razloga za pucanje cevi u toj ulici. Jedan razlog je drvored lipa koji prolazi pored cevi. Ta cev nije deo distributivne mreže, već priključak koji je izveden za jednu od zgrada. Kada je izveden, vlasnik je samostalno obezbeđivao materijal. Ta cev se praktično skamenila, a korenov sistem drveća je samo pomogao pucanje“, kaže Dimitrijević i dodaje da zakrpe na cevi potiču iz različitih vremenskih perioda.
Iz jednog priključka čitava nova mreža korisnika
Što se samog centra grada tiče, tu je pritisak u mreži u granicama normale. Velike razlike u pritiscima se javljaju u brdskom delu Požarevca.
Tamo je pored kvaliteta materijala, ustanovljeno i da prečnik cevovoda varira. Tako se dešavalo da se na nekim delovima mreža širila tako što su se na uže cevi nastavljale cevi većeg profila. Neki korisnici su se čak na mrežu priključivali dvostrano (za svaki slučaj), a mnogi vodu dobijaju iz jedne jedine cevi neadekvatnog profila.
Naime, otkriveno je i da su mnogi raniji priključci korišćeni tako da se iz njih izvodila čitava nova razgranata mreža korisnika.
„U delu gradskog brda na Ciglani je, recimo, neka vikendica je ranije dobila priključak. Sada je međutim to ulica koja ima 20 kuća i svi su povezani preko tog priključka. Dakle, nije izvedena nova mreža sa većim prečnikom cevi, već su se ljudi samo priključili na postojeću cev“, objašnjava direktor Vodovoda.
Slični problemi se javljaju i na Petrovačkom putu i bočnim ulicama.
Kako Dimitrijević kaže, sve ovo može da se reši zamenom i izvođenjem nove mreže. Međutim, to je proces koji će potrajati i ne može da se predvidi iznos sredstva potreban da bi se sve anomalije otklonile. Vodovod je počeo da radi projekte za jedan broj ulica gde su se ovakve pojave najviše dešavale. To su gradištanski put, Jeremijina, Barska… Razmatra se kako da se reši sličan problem u daljem delu ulice Cane Babović.
Neko mora to da spreči
Na pitanje kako sprečiti da se ovakve pojave dešavaju i u budućnosti, Dimitrijević odgovara da je jedan od načina adekvatnija kontrola nadzornog organa na sprovođenju radova.
(foto ilustracije TE2)
Tekst je deo projekta "Požarevac na zdravoj vodi – unapređenje vodosnabdevanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda i kvaliteta podzemnih i površinskih voda", koji podržava Gradsko veće Grada Požarevca. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.