Vlada Srbije, odnosno Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja je u procesu zaključivanja sporazuma sa Bangladešom, Vijetnamom i Gvatemalom kojim bi se olakšao dolazak radnika iz ovih zemalja u Srbiju, preneo je Danas.
O tome je, kako je navedeno, prošle nedelje bilo reči na međuresornom sastanku kada je, između ostalog, ministar spoljnih poslova zatražio od Ministarstva za rad spisak oblasti u kojima je Srbiji potrebna radna snaga.
Bangladeš, sa više od 160 miliona stanovnika i Vijetnam sa skoro 100 miliona mogu biti nepresušan izvor radne snage za Srbiju, ali pitanje je pod kojim uslovima.
Ono što je nesumnjivo je da je za poslodavce ovo dobra stvar. Kako objašnjava Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije povećanje ponude na tržištu rada odgovara poslodavcima.
"Ako nema dovoljno ljudi koji bi se latili posla, privredi to smeta, ali to povećava i cenu rada. Naša privreda ne može da plati koliko plaćaju u Zapadnoj Evropi. Naša preduzeća nisu na tehnološkom nivou da mogu biti produktivna sa skupom radnom snagom", naveo je Atanacković.
Dodao je da kada ljudi iz Srbije idu u Zapadnu Evropu onda treba neko da ih zameni, a na taj način i preduzeća dobijaju radnike po povoljnijoj ceni.
Poslodavci, kako je rekao, podržavaju da se radna snaga uvozi, ako nema domaće.
Radnika nedostaje u različitim sektorima, ali nedostatak i zamena strancima je najvidljivija u građevinarstvu. U toku je protest građevinskih radnika iz Vijetnama, pre dve godine protestovali su indijski radnici u Kraljevu, a prošle godine i radnici iz Turske, uglavnom zbog loših uslova života i neisplaćenih zarada.
Predsednik Sindikata radnika građevinarstva Saša Torlaković podsetio je da je krajem 1990-ih godina u Srbiji bilo 100.000 građevinskih radnika, a onda su u privatizaciji uništena građevinska preduzeća.
"Naši građevinski radnici su dobro obučeni, znaju više stvari da rade i neće ovde da rade za prosečnu platu od 55.000 do 60.000 dinara mesečno, nego idu u Evropu gde imaju satnicu od po 10 do 15 evra. A u građevini se u sezoni radi po 10 i 12 sati. S druge strane, ljudi iz Azije rade za 300 evra", objasnio je Torlaković.
Ti radnici, prema njegovim rečima, nisu stručni i došli su ovde "da kopaju kanale".
"Recimo Turci su dobri tesari, Albanci armirači. Ali i njima je Srbija stanica za EU. Evropa guta radnike", rekao je on.
Prošle godine Nacionalna služba za zapošljavanje odobrila je 23.662 dozvole za rad strancima u Srbiji, skoro duplo više nego 2020. godine.
(Izvor: Novi magazin)